Diskusija poslanika kemala purišića o izvještaju o radu zaštitnika ljudskih prava i sloboda u 2008 god

Meni

O nama

Organizacija

Predsjednik

Klub poslanika

Dokumenti

Saopstenja

Diskusija poslanika kemala purišića o izvještaju o radu zaštitnika ljudskih prava i sloboda u 2008 god

Saglasno Ustavu ( čl. 81) institucija Zaštitnika je samostalan i nezavisan organ koji preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Skupština imenuje Zaštitnika na period od šest godina. Iz činjenica o dužini mandata koji nadmašuje mandat personalnog sastava Skupštine koja ga bira i one da ga imenuje isti organ koji bira i imenuje Vladu i dr. državne organe, crpi se mogućnost za nezavisnošću ove institucije i potencijalno njen autoritet. Međutim, to je tek preduslov. Neophodno je stvoriti dobre organizacione, kadrovske, materijalne i dr. uslove kao i povoljan politički ambijent da se ostvari funkcija Ombudsmana. Naravno, potrebno je ispoljiti i više inicijativnosti i upornosti Zaštitnika da se popravlju prilike u oblasti zaštite i unapređenja prava i sloboda..
Mi u BS mislimo da je svega pomenutog nedostajalo i da se Zaštitnik nije izborio za predviđenu poziciju u našem društvu, ni kada se posmatraju uslovi u kojima radi pa ni po inicijativnostu u pokušajima da se popravljaju prilike u oblasti njegovog rada.
Inače, svuda u Evropi i okruženju Ombudsman je važan i autoritativan organ, do čijeg je mišljenja stalo svima, posebno organima koji su zaduženi da poštuju i unapređuju ljudska prava i slobode. Takvo stanje je poželjno i kod nas i treba stvarati uslove i klimu da ga što prije dostignemo.
Zaštitnik treba da podiže kadrovske kapacitete institucije, kako bi odgovorio izazovima, a to podrazumijeva da se što prije imenuju zamjenici koji još nijesu imenovani i da se ne dešava prethodna praksa da se na važna mjesta imenuju osobe bez dovoljno referenci. Takođe, jedna primjedba Zaštitniku što nije odabrao zamjenika za oblast manjinskih prava iz redova manjinskih naroda, jer takva osoba, naravno kompetentna, bolje osjeća potrebe za napretkom i aktivnostima Zaštitnika u ovoj oblasti djelovanja.
Posebna-manjinska prava su jako važan segment ljudskih prava i sloboda, naročito u državama kao što je naša. Nama je donijet Upitnik koji će posvetiti pažnju i ovoj oblasti i imamo sugestije od glavnog pregovarača Hrvatske sa EK da se koncentrišemo na manjinska prava jer je to bilo jako važno evropljanima pa su od hrvatske naknadno tražili odgovore na ova pitanja.
Mi mislimo da je stvoren dosta dobar pravni i institucionalni okvir za poštovanje i unapređivanje manjinskih prava, ali se evidentno puno kasni sa primjenom propisa, tamo gdje je potrebno da država, svojim postupanjem, stvori uslove za njihovu primjenu. Tu mislim prije svega na stvaranje uslova da se pripadnici svih manjinskih naroda školuju na svom jeziku i pismu, na pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini CG i skupštinama lokalnih samouprava u kojima pripadnici manjina čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije i konačno na pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
U BS mislimo da stepen implementacije ovih prava u društvu kakvo je naše, bitno odslikava kvalitet ljudskih prava i sloboda uopšte i treba bitno da utiče na Vašu ukupnu ocjenu koja je data na strani 80 u drugom pasusu. Dakle, ja sam Vas na odboru i pitao da li je ocjena o stanju ljudskih prava i sloboda adekvatna. Da podsjetim, Vi ste dali jednu opštu ocjenu » da se u CG posvećuje pažnja ljudskim pravima i slobodama i da se ona u većoj mjeri poštuju. Konstatovali ste da se pojedinačno krše ljudska prava i slobode kao rezultat neadekvatne primjene propisa i međunarodnih standarda«.

Dakle ukazali ste da se prava i slobode krše u manjoj mjeri i istakli da se radi o pojedinačnim pojavama. Mi mislimo da se, naročito kod ova tri pomenuta prava ona krše i u većoj mjeri i prema većem broju osoba, jer podaci tako i govore. Sama priroda ovih prava podrazumijeva pravo da se upražnjavaju u zajednici sa drugima, tj. kolektivno.
Vlada je i sama konstatovala u Strategiji manjinske politike iz 2008 godine da su ova pitanja faktički neriješena a Vi ste na strani 66. konstatovali da se institut srazmjerne zastupljenosti manjina u vršenju vlasti nedosledno primjenjuje od strane pojedinih državnih i lokalnih organa ( iako se naknadno vidi da ga ne poštuju svi ). Vi ste usvojili i Preporuku da vode računa o tom domaćem i međunarodnom pravnom standardu. Međutim zabrinjava činjenica da niko nije reagovao na Vašu preporuku, niti su Vam dostavili dopunjen izvještaj u roku od šest mjeseci ( rok je bio do 30.06.2009). Indikativno je da izvještaj nije dostavila Skupština CG, šest ministarstava , mnoge javne službe, dio sudske vlasti i dio opština.Vjerovatno imaju potrebu da sakriju neke činjenice, obzirom da su neki od njih dostavili podatke o rodnoj zastupljenosti kod njihovih uposlenika.
Podaci koji su vam dostavljeni prošle godine pokazuju jako lošu situaciju kod poštovanja prava na srazmjernu zastupljenost za sve manjinske narode. Primjera radi Bošnjaci, koji su po brojnosti treći narod u CG sa 7,77 % u stalnom stanovništvu, su u organima državne vlasti koji su dostavili podatke i Vojsci CG zastupljeni sa 0,26 %. Ova situacija kod zapošljavanja se mora posmatrati i u kontekstu ostavrivanja ekonomsko-socijalnih prava manjinskog dijela društva i kao indikator još uvijek velike međuetničke distance u CG. Čak su i neki članovi Vlade vrlo nervozno reagovali kada su u parlamentu pitani za ovaj segment manjinskih prava što govori da još nije narasla svijest o važnosti primjene ovog prava i na nivou principa, samog poštovanja propisa.
Gospodine Zaštitniče, ja sam pratio kroz izvještaje i date ocjene Vaš rad i u prethodnih 3-4 godine. Može se konstatovati da ste i ranijih godina, doduše prilično diskretno, apelovali da se ostvari napredak u ovoj oblasti, ali se on očigledno ne dešava u zapaženoj mjeri. U ovom izvještaju ste samoinicijativno tražili uvid i desila se opstrukcija. Sada je vaša ustavna pozicija na ozbiljnom testu i vi imate dvije opcije. Ili ćete bez uvijanja istaći ovaj problem kao ozbiljno kršenje prava, propisa i standarda i zahtijevati napredak ili ćete se povući i omogućiti i dalje kršenje ovih prava. Ja vas podsjećam da ste Vi samostalni državni organ koji preduzima mjere za zaštitu ljudski prava i sloboda. Ovdje su ključne riječi samostalnost što podrazumijeva inicijativnost i kapacitet da preduzmete mjere da zaštite ugrožena prava i slobode. Znamo da vi, saglasno Zakonu, možete davati samo preporuke, ali možete se osloniti i na dosta dobar pravni okvir i podršku javnosti i podršku međunarodnih autoriteta, naročito EU i OEBS. Na kraju, nama treba Zaštitnik koji otkriva probleme i traži promjene u ovoj važnoj oblasti.
Ovaj osvrt na poziciju i rad Zaštitnika u 2008 godini je nadam se konstruktivan doprinos u njegovoj misiji. Mi ćemo podržati ovaj Izvještaj i tražimo od Zaštitnika više inicijative ubuduće.

Kemal Purišić