Diskusija poslanika amera halilovića povodom zakona o ustavnom sudu crne gore

Meni

O nama

Organizacija

Predsjednik

Klub poslanika

Dokumenti

Ostalo

Diskusija poslanika amera halilovića povodom zakona o ustavnom sudu crne gore

Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore predstavlja po meni, a i po ocjeni Bošnnjačke stranke jedan od vrlo važnijih zakona koji će omogućiti sprovođenje ustavnosti i zakonitosti ustanovljenih Ustavom Crne Gore.

Naime, kategorije ustavnosti i zakonitosti predstavljaju osnovna pitanja političkog sistema Crne Gore, a mehanizam njihove zaštite je izuzetno značajan dio ustavne institucionalizacije, koji pored pravnog principa predstavljaja i politički princip i izražava većinsko političko opredjeljenje u Crnoj Gori.

Ustavnost i zakonitost kao dva vida izražavanja jednog te istog načela kojeg nazivamo načelom „vladavine prava“, treba da znači takve međusobne odnose u kojima „niko nema više prava“ (subjektivnih prava) nego što mu daje pravo (objektivno pravo). Ustavnost i zakonitost moraju obezbijediti obavezu svih i svakoga da es u donošenju pravnih akata i preduzimanju materijalnih radnji pridržavaju ustava i zakona, što znači, da ovaj princip funkcioniše samo ukoliko su obezbijeđena ponašanja koja nijesu suprotna ustavu i zakonu.

Upravo predložena rješenja u Prijedlogu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore stvaraju pretpostavke za ostvarivanje navedenih načela, što će u najvećoj mjeri zavisiti od predsjednika i sudija ustavnog suda, a u ovom prelaznom periodu i od nas poslanika i Vlade. Ovo posebno ističem, zbog obaveza Vlade u narednom periodu u predlaganju propisa, naravno usaglašenih sa evropskim zakonodavstvom, Skupštine u blagovremenom usvajanju, a Ustavnog suda u odlučivanju.

Upravo zbog obimnog posla i nesihronizovane akcije navedenih organa postoji bojazan da u koliko se ne usaglasi rad navedenih institucija da može da dodje do ustavnosti propisa i neustavnosti stanja, a naša je težnja, barem najvećeg dijela Skupštine, da težimo za ustavnošću i zakonitošću, za sistemsku skladnost i za normotehničku pravilnost u primjeni zakona i drugih propisa države Crne Gore.

Predloženi tekst Zakona, po mom mišljenju ima odeđenih nedostataka, koje treba popraviti, o kojima ću kratko govoriti, stim da neću dostavljati amandmane, jer sam shvatio da ovdje nije važna sadržina amandmana, već ko ih predlaže.

U članu 1. Predloga zakona, pored navedenog zakona treba da sadrži i odredbe o načinu izvršavanja odluka suda i međunarodna pravna saradnja Ustavnog suda sa ostalim sudovima u inostranstvu, koja je prpopisana članom 5. stav 1. da se reguliše Poslovnikom, što je jedinstveno u ovom tekstu zakona, jer je ovo čisto zakonska odredba, a ne poslovnička, što se možete uvjeriti u uporedna zakonodavstva, barem sa prostora bivše Jugoslavije.

Nadalje članom 2. stav 2. propisano je da niko ne smije uticati na rad suda u donošenju odluka iz svoje nadležnosti, što je suvišno, jer se radi o kažnjivoj radnji propisanoj u krivičnom zakonodavstvu, a sadržaj samostalnosti i nezavisnosti je u punom smislu riječi obezbijeđena u stavu 1. ovog člana.

Takođe, Zakonom nijesu utvrđena određena prava iz rada, kao što je to urađeno u okruženju, posebno kod ostvarivanja prava na penziju itd.

Posebno ističem da je ovim zakonom neophodno propisati način i uslove sprovođenja odluka ustavnog suda, treba iznaći mogućnost sprovođenja odluka, jer je to sada obaveza Vlade.

Međutim, Vlada nema nadležnosti da sprovdi odluke koje nijesu u njenoj nadležnosti, jer dosta nezakonitih odluka donose jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne službe, agencije i dr. Upravo zbog nedefinisanosti ovog pitanja imamo dosta neizvršenih odluka. Primjer ulica i trgova u Ulcinju i dr, koje predstavljaju shodno odredbama člana 125. Zakona o lokalnoj samoupravi jedan od osnova za raspuštanje skupštine lokalne zajednice.

Poštovana gospodo, Ustav je najviši, opšti, osnovni pravni akt kojim se u načelu uređuju svi odnosi u jednoj državi, odnosno pisani akt najveće pravne snage, koji prvenstveno reguliše osnove državnog uređenja u jednoj državi.

Upravo, zbog tih razloga sam mišljenja da je povodom ovog akta trebalo organizovati javnu raspravu, od Crnogorske Akademije nauka, pravnog fakulteta i Udruženja pravnika Crne Gore, a to treba praktikovati i sa ostalim zakonima, jer će se na taj način unaprijediti pravni sistem.