Rastoder kritikovao predsjednika matice muslimanske zbog napada na bošnjake

Meni

O nama

Organizacija

Predsjednik

Klub poslanika

Dokumenti

Ostalo

Rastoder kritikovao predsjednika matice muslimanske zbog napada na bošnjake

Predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori Šerbo Rastoder negirao je juče tvrdnje predsjednika matice muslimanske Avdula Kurpejovića da je dvojna odrednica Bošnjak-Musliman njegovo "remek istorijsko asimilatorsko djelo". Ističući da bi rado preuzeo autorstvo na ovu, kako je Kurpejović nazvao, "besmislenu kombinatoriku", Rastoder pojašnjava da je u pitanju "iznuđena formulacija usmjerena ka zaustavljanju besmislenih i projektovanih podjela unutar bošnjačko-muslimanskog entiteta".
- U čitavom Avdulovom pamfletu jedino je tačno da, kako me je pravilno citirao, Muslimani više ne postoje kao nacionalnost nakon raspada bivše SFRJ. Da postoje, sigurno je da bi Avdul i njegova M.M. do sada već organizovali bombasto najavljivani skup svih muslimana sa prostora bivše SFRJ u Podgorici. Valjda pošto su uvidjeli da takvih više nema, bez u Crnoj Gori, a ne shvatajući da na besmislenost zadržavanja konfesionalnog kao nacionalnog imena istrajavaju samo Avdul i njegova navodna NVO M.M. očigledno su odustali od skupa i vjerovatno ponovo procijenili da je politički najprofitabilnije udariti po Bošnjacima. Ako ćemo pravo, i ima po kome - kazao je Rastoder.
On ističe da je "146 najpoznatijih intelektualaca iz redova ovoga naroda potpisalo rezoluciju o imenu, a njihovo stanovište po kojem su Bošnjaci u Crnoj Gori dio istog naroda sa prostora bivše SFRJ, koji su se u popisu 1991. godine nacionalno iskazivao kao "Muslimani" prihvatilo je 63.272 ili 9,4 odsto ukupne populacije u Crnoj Gori, ili 68,78 procenata od ukupne bošnjačko-muslimanske populacije. Važno je, dodaje Rastoder, naglasiti zbog prisutnih manipulacija da se ne radi o nekakvom "novom" narodu, već o onom istom koji se do sada nacionalno iskazivao svojim konfesionalnim imenom "Musliman".
- Samo se radi o prihvatanju i povratku starog tradicionalnog nacionalnog imena, koje su prihvatili svi "bivši Muslimani", sa prostora bivše SFRJ. Matica tog naroda živi u Bosni, koja je država Bošnjaka, Srba i Hrvata, dok je Crna Gora matična država ovdašnjih Bošnjaka-Muslimana. S druge strane, konfesionalnu odrednicu "Musliman" kao svoje nacionalno ime je zadržalo 28.714, odnosno nešto manje od trećine ili 31,22 odsto od ukupne bošnjačko-muslimanske populacije u Crnoj Gori. Treba naglasiti da su svi oni koji su na popisu u nacionalnu rubriku upisali Muslimani-Bošnjaci u statistici iskazani kao "Muslimani" i da takvih nije mali broj - tvrdi Rastoder.
I takvi rezultati popisa, po njegovim riječima, više od svega demantuju Kurpejovića i njegovo insistiranje da se navodno sada radi o dva naroda. Optužuje čelnika Matice muslimanske i da je krivotvorio sadržaj razgovora sa skupa u Baru, "iako dobro zna da je naš uslov da do sastanka dođe bio da priču o dva naroda smatramo ne samo besmislenom, već imbecilnom". Podsjeća da su i tada ustvrdili, i da se kasnije obistinilo, da ova politički inicirana podjela u suštini za cilj ima formiranje dva nacionalna savjeta, što Rastoder smatra pogubnim za ovaj nacionalni entitet, bez obzira kako se na popisu iskazao.
- Ono u čemu se, sa svojim skromnim znanjem, nikada neću složiti sa dr Avdulom je tvrdnja da su Muslimani i Bošnjaci navodno dva naroda. Tvrdim da se radi o jednom te istom narodu, koji se samo, zašto ne reći zahvaljujući manipulacijama tokom popisa, samoidentifikovao različitim imenima - zaključio je Rastoder, uz uvjerenje da "niko politički i intelektualno odgovoran neće prihvatiti Kurpejovićevu tezu da su Muslimani i Bošnjaci u Crnoj Gori dva naroda.

V.R.

I Njegoš pominjao Bošnjake

- Avdul tvdi da "Muslimani u Crnoj Gori nijesu nikada ni od koga nazivani Bošnjacima, osim pežorativno od običnih građana Albanaca", falsifikujući da je to navodno "zbog drugog jezika" a ne zbog toga što su Albanci većim dijelom takođe Muslimani, te naravno nijesu mogli razumjeti da neko konfesionalno ime može uzeti za nacionalno. Da nešto čita a ne samo troši vrijeme na pisanje pamfleta, onda bi sigurno zapazio da se pojam Bošnjak pominje i u Cetinjskom ljetopisu i kod Vasilija Petrovića u njegovoj istoriji, prepisci, te kod Dositeja Obradovića, a da ne pominjem Njegoša i njegove spjevove. Da je čitao bilo šta osim opskurnih izdanja M.M. uočio bi da Bošnjake pominju i Jovan Erdeljanović, Andrija Jovićević, u svojim studijama o crnogorskim plemenima, a da ne govorim o Avdu Međedoviću, Milovanu Đilasu ili Lutovcu, koji to decidno tvrde - istakao je Rastoder.

Preuzeto iz:
Dnevne novine "DAN"